Nova zapažanja velike lasice – hermelina (Mustela erminea L.) u Bosni i Hercegovini

Autor(i)

  • Željko Sekulić National Park “Sutjeska”
  • Saša Kunovac Faculty of Forestry University of Sarajevo

DOI:

https://doi.org/10.54652/rsf.2019.v49.i1.27

Ključne riječi:

stoat, observation, habitat

Sažetak

UDK: 599.742.4(497.6)

Hermelin, velika lasica (Mustela erminea L.), naseljava različita staništa u Evroaziji. Od četinarskih, mješovitih i listopadnih šuma, šikara, polja, močvara pa do riječnih obala, sve u zavisnosti od prisustva plijena, što su najvećim dijelom miševi i voluharice. Pa ipak, iako se pominje u svim zakonima o lovstvu (1893-2014), koji su donošeni za područje Bosne i Hercegovine, skoro da uopšte nema zvaničnih nalaza ove vrste u našoj zemlji, kao ni prijava odstrela. Ovo čudi kada se uzme u obzir da je hermelin nezaštićena vrsta divljači, te lov na ovu vrstu nije zabranjen. Ako pogledamo kartu rasprostranjenja hermelina (IUCN 2020), u Bosni i Hercegovini, vidi se da je potvrđeno njegovo prisustvo samo sjeverno i zapadno od Banja Luke. U ovom radu smo prezentirali tri nova lokaliteta opažanja hermelina u Bosni i Hercegovini, a sva tri su daleko van areala prema IUCN, (Karta 1). Lokalitet Kopčić, na 599 m.n.v., predstavlja polje i dijelom brežuljaksti dio između Donjeg Vakufa i Bugojna. Ova nekadašnja močvara, danas meliorisana, predstavlja tipičan agrobiotop sa ostacima nekadašnjih šuma  lužnjaka i nizijskog brijesta koje pripadaju svezi: Alno – Quercion roboris. Dok se, ovaj lokalitet, prema KUNOVAC et al, 2009, nalazi u rejonu kontinentalnih nizijskih lovišta.

Lokalitet Trogir, na 792 m.n.v., u rejonu brdskih lovišta unutrašnjih Dinarida (KUNOVAC et al, 2009), je pod sastojinama zajednice šuma kitnjaka i cera  (Quercetum petraeae - cerris) iz sveze Quercion petraeae-cerris , a alternira sa šumama bukve na hladnijim ekspozicijama.

Treći lokalitet (plato Husada), na 1430 m.n.v,  je pod acidofilnim šumama bukve i jele (sa smrčom) (Fago-Abietetum), a pripada planinskim lovištima unutrašnjih Dinarida (KUNOVAC et al, 2009). Ova, nova nalazišta hermelina u našoj zemlji, od kojih su dva tipična šumska staništa, ali različitog sastava, a treći predstavlja antropogeno izmijenjeno stanište, zapravo potvrđuju navode KİNG, 1983., prema kojem hermelin naseljava najrazličitije tipove staništa sa dovoljno plijena.

References

ANONYMOUS (1893): Zakon o lovu za Bosnu i Hercegovinu. Sarajevo.

ANONYMOUS (1931): Zakon o lovu Kraljevine Jugoslavije. Beograd.

ANONYMOUS (1947): Opšti zakon o lovu FNRJ. Beograd.

ANONYMOUS (1948): Zakon o lovu NR BiH Sarajevo.

ANONYMOUS (1955): Zakon o lovu NR BiH Sarajevo.

ANONYMOUS (1977): Zakon o lovstvu SR BiH, (Službeni list SR BiH 7/77) Sarajevo.

ANONYMOUS (2006): Zakon o lovstvu FBiH, (Službene novine FBiH 4/06) Sarajevo.

ANONYMOUS (2009): Zakon o lovstvu RS (Službeni. glasnik Republike Srpske, br. 60/2009)

ANONYMOUS (2014): Zakon o izmjenama i dopunama zakona o lovstvu FBiH, (Službene novine FBiH 81/14) Sarajevo.

DAY M. G. (1968): Food habits of British stoats (Mustela erminea) and weasels (Mustela nivalis). Journal of Zoology, London 155: 485–497.

DEBROT S. (1981): Trophic relations between the stoat (Mustela erminea L.) and its prey, mainly the water vole (Arvicola terrestris Scherman). [In: World Furbearer Conference Proceedings. J. A. Chapman and D. Pursley, eds]. Frostburg, Maryland: 1259–1289.

ELMEROS, M. (2006): Food habits of stoats Mustela erminea and weasels Mustela nivalis in Denmark. Acta Theriologica, 51, pp. 179–186., https://doi.org/10.1007/BF03192669

ERLİNGE S. (1981): Food preference, optimal diet and reproductive output in stoatsMustela erminea in Sweden. Oikos 36: 303–315.

GARMS H., BORM L. (1981): “Fauna Evrope”, Mladinska knjiga, Ljubljana

KİNG C. M. AND MOORS P. J. (1979): On co-existence, foraging strategy and the biogeography of weasels and stoats (Mustela nivalis andM. erminea) in Britain. Oecologia 39: 129–150.

KİNG, C. M. (1983): Mustela erminea. Mammalian Species 197: 1-8.

KİNG C. M. (1991): Body size — prey size relationship in European Mustela erminea: a test case. Holarctic Ecology 14: 173–185.

KUNOVAC S, MEKİĆ F, VOJNİKOVİĆ S., AVDİBEGOVİĆ M., LOJO A., HUKİĆ EMİRA (2009): Rejonizacija i kategorizacija lovišta u FBiH Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu i Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Sarajevo.

LASKA FR. B (1905): Das Waidwerk in Bosnien und Hercegovina- Klagenfurt.

MACDONALD D.W. & BARRETT PRİSCİLLA (1993): Mammals of Britain and Europe; Reprint 2000, Collins Field Guide; HarperColins Publishers, Hong Kong.

PULLİAİNEN, E. (1999): Mustela erminea. In: A. J. Mitchell-Jones, G. Amori, W. Bogdanowicz, B. Kryštufek, P. J. H. Reijnders, F. Spitzenberger, M. Stubbe, J. B. M. Thissen, V. Vohralík and J. Zima (eds), The Atlas of European Mammals, Academic Press, London, UK.

REİD, F., HELGEN, K. & KRANZ, A. (2016): Mustela erminea. The IUCN Red List of Threatened Species 2016: https://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2016 1.RLTS.T29674A45203335.en. Downloaded on 08 April 2020.

STEFANOVIĆ V., BEUS V., BURLICA Č., DIZDAREVIĆ H., VUKOREP I. (1983): Ekološko-vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine, Šumarski fakultet, Univerziteta u Sarajevu, Posebna izdanja No 17., Sarajevo.

Downloads

Objavljeno

01. 11. 2021.

How to Cite

Sekulić, Željko, & Kunovac, S. (2021). Nova zapažanja velike lasice – hermelina (Mustela erminea L.) u Bosni i Hercegovini. Radovi Šumarskog Fakulteta Univerziteta U Sarajevu, 49(1), 81–87. https://doi.org/10.54652/rsf.2019.v49.i1.27

Most read articles by the same author(s)

1 2 > >>