2016, br. 150, str. 271-288
|
Društveni aspekti horor žanra u jugoslovenskom filmu od 1973. do 1990. godine
The moving pictures of terror: Social aspects of Yugoslav horror genre (1973-1990)
Srpska akademija nauke i umetnosti (SANU), Balkanološki institut, Beograd, Srbija
Projekat: Dunav i Balkan: kulturno-istorijsko nasleđe (MPNTR - 177006)
Ključne reči: Jugoslovenski horor; filmski diskurs; antropološki aspekt; psihološki apsekt; vrednosni sistem
Keywords: Yugoslav horror; film discourse; anthropological aspects; psychological aspect; value system
Sažetak
Izdvajajući deset jugoslovenskih filmova koji koriste efekte horora, ukazujem na mogućnosti njihove klasifikacije oslanjanjem na žanrove sa kojima se prepliću, krećući se od tematizacije demonske seksualnosti žene, koketirajući sa filmom apokalipse, socijalne drame, ontološke drame, slešer filma i velikog narativa o geopolitičkoj sudbini ovi filmovi ispisuju auto-reprezentativni narativ čije čitanje otkriva samo-kritiku, preipsitivanje istorijskih narativa i vrednosti socijalističkog društva. Čitanje socijalnog podteksta jugoslovenskog horora zasniva se na kombinovanju antropoloških pristupa i psihoanalize filmskog narativa.
Abstract
Analysis of Yugoslav horror subgenres enables reading film contexts. This form of fantasy reveals the fears, anxieties, hopes and objectives of the society. Serving as a means of distorting the dominant values, it also figures as their criticism. Flirting with the subgenre of apocalypse, drama, slasher movie, ontological film and even comedy, horror films show the reverse side of social reality. In this sense, the Yugoslav horror indicates fear of disrupting social relations, porosity of values built during socialism, anxieties of economic meltdown, the relativity of concepts such as progress, freedom and a better future. While the narrative of some films can be read as a critique of the present, others anticipate future conflicts and point out political problems in the rise of ethnical and confessional conflicts.
|