Metrika

  • citati u SCIndeksu: 0
  • citati u CrossRef-u:0
  • citati u Google Scholaru:[]
  • posete u poslednjih 30 dana:5
  • preuzimanja u poslednjih 30 dana:5

Sadržaj

članak: 1 od 1  
2014, br. 143, str. 219-229
Kult svetog Arhanđela Mihaila među benediktincima na području Barske mitropolije i Kotorske episkopije - odraz društvenih i kulturnih prilika (9-13. vek)
Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Srbija
Projekat:
Naselja i stanovništvo srpskih zemalja u poznom srednjem veku (14 - 15. vek) (MPNTR - 177010)

Ključne reči: benediktinci; vizantijski gradovi; Sloveni; hristijanizacija; svetački kultovi; sv. Arhanđel Mihailo
Sažetak
Sredinom 9. veka benediktinski monaški red beležio je uspon u južnoj Italiji. Počev od kraja 8. stoleća Montekasino je bio nosilac kulturnog preporoda, mreža opatija uveliko se proširila na području Beneventa, Apulije, Kampanije, Kalabrije i drugih oblasti, dok su pripadnici ovog reda u evropskim okvirima važili za glasovite misionare, koji su dali veliki doprinos hristijanizaciji mnogih germanskih i slovenskih naroda. Međutim, benediktinci u južnoj Italiji su već neko vreme bili izloženi napadima Saracena i drugih razbojnika koji su ugrožavali i pljačkali njihove manastire, što je kulminiralo osvajanjem Montekasina 883. godine. Zbog učvršćivanja vizantijske vlasti prilike na istočnoj jadranskoj obali delovale su daleko stabilnije i pogodnije za život monaških zajednica. Pored toga, u zaleđu vizantijskih gradova živelo je slovensko stanovništvo koje je već više od dva veka postepeno prodiralo u priobalne zone, polako izgrađujući svoj odnos sa Romanima, žiteljima urbanih sredina. Sloveni su još uvek u velikom broju bili poklonici stare religije ili tek delimično hristijanizovani. Osim što su uživali ugled uspešnih misionara, benediktinci su svoje manastire podizali u seoskoj sredini nadomak glavnih saobraćajnica i gradskih centara, dok se njihov način života uklapao u mentalitet i navike agrarnog društva. Hristijanizovanje slovenskog življa omogućavalo je širenje kulturnih modela iz gradova centara vizantijske uprave, što je prejudiciralo jačanje ideoloških pozicija i učvršćivanje njihove faktičke vlasti. Na drugoj strani, Apostolska stolica je na ovakve poduhvate gledala blagonaklono budući da su benediktinci gotovo neosetno doprinosili snaženju pozicija rimske crkve u Dalmaciji. Benediktinci su ozbiljno pristupali misionarskim poduhvatima, o čemu svedoči i vešt izbor svetačkih kultova, pre svega titulara velikih opatija.
Reference
*** Ex Vita Sancti Laurentii episcopi Sipontini. u: Scriptores rerum Langobardicarum et Italicarum saec, MGH, VI - IX, p. 543-545
*** (1846) Leonis Marsicani et Petri Diaconi Chronica monasterii Casienensis. Hannoverae: MGH, VII
*** Liber de apparitione Sancti Michaelis in Monte Gargano. u: Scriptores rerum Langobardicarum et Italicarum saec, MGH, VI - IX, p. 540-543
Bošković, Đ., Korać, V. (1956-1957) Ratac. Starinar, Beograd, 7-8, 39-75
Brajović, S. (2006) U Bogorodičinom vrtu. Bogorodica i Boka Kotorska - barokna pobožnost zapadnog hrišćanstva. Beograd: Plato - Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu
Čubrović, Z. (1983-1984) Crkva Svetog Mihaila u Kotoru. Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, Kotor: Pomorski muzej, 31-32, 151-159
Elijade, M. (2004) Sveto i profano priroda religije. Beograd: Alnari - Tabernakl
Filoramo, G., Menozzi, D., ur. (2001) Storia del cristianesimo. Roma: Editori Laterza, Il medioevo
Goldstein, I. (1992) Bizant na Jadranu od Justinijana I do Bazilija I. Zagreb: Latina et Graeca
Korać, V., ur. (1997) Crkva sv. Luke - Struktura, oblici, stil. u: Crkva Sv. Luke kroz vjekove, Kotor: Srpska pravoslavna crkvena opština Kotor, str. 63-71
Kostrenčić, M., ur. (1967) Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. Zagreb
Marjanović-Dušanić, S. (2002) Povelja kralja Milutina opatiji sv. Marije Ratačke. Stari srpski arhiv, Beograd, 1, 13-29
Martinović, J.J. (1995) Sto kotorskih dragulja. Crnojevića Rijeka
Mijović, P. (1995) O najstarijoj pismenosti Bara. u: Iz kulturne prošlosti Bara, Bar: Kulturni centar Bar
Niola, M. (2007) I Santi patroni. Bologna: Il Mulino
Novak, Z. (2011) Utjecaj kulta Blažene Djevice Marije na neke aspekte pobožnosti na istočnoj jadranskoj obali u razvijenome i kasnome srednjem vijeku. Croatica christiana periodica, Zagreb, 67, 1-28
Ostrogorski, G. (1959) Istorija Vizantije. Beograd: SKZ
Piemontese, G. (1999) San Michele e il suo santuario: Via sacra Langobardorum. Foggia: Bastogi
Smičiklas, T., ur. (1904) Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. Zagreb, II
Stanković, V. (2003) Carigradski patrijarsi i carevi Makedonske dinastije. Beograd: Vizantološki institut SANU
 

O članku

jezik rada: srpski
vrsta rada: pregledni članak
DOI: 10.5937/kultura1443219m
objavljen u SCIndeksu: 22.10.2014.

Povezani članci

Nema povezanih članaka