Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.20302/NC.2020.29.26

Slatkovodni grebeni kao mezostaništa za utvrđivanje dnevnih obrazaca drifta beskralježnjaka

Mirela Sertić Perić orcid.org/0000-0002-4744-7884 ; Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb, Croatia
Renata Matoničkin Kepčija orcid.org/0000-0002-4408-0845 ; Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb, Croatia
Ines Radanović orcid.org/0000-0003-3239-0536 ; Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb, Croatia
Biserka Primc ; Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb, Croatia
Ivan Habdija ; Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb, Croatia

Sažetak

Slatkovodni grebeni (engl. freshwater reefs; poznati kao sedrene barijere) posebnost su krša, a
poznati su po jako heterogenim staništima, složenim hidrogeološkim značajkama i jedinstvenim obrascima drifta (nizvodnog rasprostranjivanja) makrozoobentosa. Cilj našeg istraživanja bio je istražiti
dnevne i sezonske obrasce drifta između barijera i ujezerenih dijelova toka, koji predstavljaju različite
tipove mezostaništa bogatih mahovinom, ali bez riba, na maloj prostornoj skali unutar krškog sedrotvornog hidrosustava Plitvičkih jezera. Mjesečno smo uzorkovali drift na dva tipa mezostaništa (barijere
i ujezerenja) tijekom podneva i sumraka, ispitujući kvantitativni i kvalitativni sastav drifta, uključujući
beskralježnjake, mahovinu i pridružene čestice organske i anorganske tvari (APOIM). Barijere su
bilježile veće gustoće drifta beskralježnjaka nego ujezereni dijelovi toka. Isti obrazac uočen je za mahovinu i APOIM. U oba tipa mezostaništa, beskralježnjaci su pokazali izrazito visoke, ali vrlo promjenjive gustoće drifta tijekom kasnog proljeća i ljeta (u prosjeku > 100 jedinki m-3), dok su tijekom kasne
zime i ranog proljeća gustoće drifta bile peterostruko niže. Analiza nemetričkog višedimenzionalnog
skaliranja (NMDS) otkrila je da na sezonske obrasce drifta beskralježnjaka utječe sezonsko otplavljivanje vodenih mahovina i pridruženih im beskralježnjaka. NMDS analizom je utvrđeno da su odrasli
i/ili ličinački stadiji svojte Riolus spp. te ličinke svojte Hemerodromia spp. najznačajnije utjecale na razlike
između podnevnih i sumračnih gustoća drifta na barijerama i u ujezerenim dijelovima toka. Na barijerama su podnevne gustoće drifta makrozoobentosa, mahovina i APOIM bile više od gustoća drifta u
uzorcima sakupljenima u sumrak. Unutar ujezerenih dijelova toka, drift beskralježnjaka je u velikoj
mjeri bio aperiodičan. Sugeriramo da je porast podnevnog i / ili aperiodičnog drifta posljedica nedostatka riba između barijera i ujezerenih dijelova toka. Naši rezultati nadalje su pokazali da vodeni
beskralježnjaci koji nastanjuju barijere (brze dijelove toka) i ujezerenja (spore dijelove toka) uglavnom
pokazuju „pasivni drift“ posredovan čimbenicima važnima za transport tvari i organizama unutar
vodenih tokova, poput protoka vode i otplavljivanja vodene vegetacije. Na promatrane prostornovremenske obrasce drifta vjerojatno utječu i ontogenetski pomaci u periodičnosti drifta (tj. pomaci koji
ovise o stupnju razvoja i morfološkim obilježjima pojedinih svojti), kao i bentoska raspodjela pojedinih
svojti beskralježnjaka unutar mahovine. Možemo zaključiti da je u područjima slatkovodnih grebena
i pridruženih slijedova barijera i ujezerenih dijelova toka unutar hidrosustava Plitvičkih jezera, utjecaj
biotičkih čimbenika na obrasce drifta minimalan u odnosu na snažan utjecaj abiotičkih čimbenika.

Ključne riječi

vodeni beskralježnjaci; periodičnost drifta; rasprostranjivanje; krš; brzina strujanja vode

Hrčak ID:

254259

URI

https://hrcak.srce.hr/254259

Datum izdavanja:

31.3.2021.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.203 *